Suradnici na projektu

Robert Skenderović

Robert Skenderović rođen je 14. svibnja 1972. godine u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Godine 1997. diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij povijesti pohađao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2002. godine obranio magistarski rad pod naslovom „Stanovništvo Požege 1699.-1781. prema matičnim knjigama“ (mentor dr. Filip Potrebica), a 2005. na istom je fakultetu obranio doktorsku disertaciju pod naslovom „Utjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog Provincijala“ (mentorica prof. dr. Božena Vranješ-Šoljan). Godine 1998. godine zaposlen je kao znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, od 2007. kao znanstvenik suradnik u institutskoj Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, a od 2012. kao viši znanstveni suradnik u istoj Podružnici. U razdoblju 1998.-2014. radio je na sljedećim znanstvenim projektima financiranim od strane Republike Hrvatske: od 1998. do 2002. godine na projektu „Utvrde i krajiška obrana – 17. i 18. stoljeće“ (voditelj projekta dr. Milan Kruhek), od 2002. do 2007. godine na projektu „Političke ideologije, stranke, vjere i institucije u Hrvata u XIX. i XX. stoljeću“ (voditelj dr. Jure Krišto) i od 2007. do 2012. godine na projektu „Društvena i gospodarska povijest Slavonije od 1699. do 1868.: putevi modernizacije“ (voditeljica dr. Zlata Živaković Kerže). Od godine 2014. suradnik je na uspostavnom projektu „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ (voditeljica dr. Ivana Horbec), financiranom od Hrvatske zaklade za znanost.

Detaljna znanstvena bibliografija dostupna je na: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=225601

Stanko Andrić

Stanko Andrić rođen je 27. siječnja 1967. u Strizivojni (kod Đakova). Diplomirao je 1993. latinski i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom The miracles of St. John Capistran – historical and textual analysis (mentor prof. Gábor Klaniczay) obranio je 1998. na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University) u Budimpešti. Od 1996. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, u Slavonskom Brodu. U zvanju je znanstvenog savjetnika i od 2012. obnaša dužnost predstojnika Podružnice. Bavi se srednjovjekovnom poviješću sjeveroistočnih hrvatskih pokrajina, i to ponajprije crkvenom i kulturnom poviješću, kao i poviješću naselja i plemićkih obitelji. Istraživao je u knjižnicama i arhivima u Rimu (stipendija Ecole française de Rome), Firenci (stipendija Fondazione Ezio Franceschini), Parizu, Budimpešti, Napulju, Beču, Leipzigu, Zagrebu itd. Od 1997. do 2013. vodio je tri znanstvena projekta koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Od 2001. glavni je urednik časopisa Scrinia Slavonica. Uz to povremeno objavljuje i književnu prozu. Živi u Osijeku.

Objavio je do sada preko 60 znanstvenih članaka u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima te ove autorske znanstvene knjige: Čudesa svetoga Ivana Kapistrana. Povijesna i tekstualna analiza (Slavonski Brod – Osijek, 1999); The miracles of St. John Capistran (Budapest, 2000); Potonuli svijet. Rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju (Slavonski Brod, 2001); Vinkovci u srednjem vijeku. Područje grada Vinkovaca od kasne antike do kraja turske vlasti (Vinkovci – Slavonski Brod, 2007); Kapisztrán szent János csodái, prev. G. di Sandri i D. Falvay (Budapest, 2009). Kao prevoditelj i priređivač objavio je ove knjige: (prev. s franc.) Annie le Brun, Izopačena perspektiva (Zagreb, 1998); (prir. i prev. s lat.) Baltazar Adam Krčelić, Izbor iz djela (Vinkovci, 1999); (prev. s franc. i prir.) Gustave Flaubert, Rječnik uvriježenih mnijenja (Zagreb, 2007); (stručna red. i bilj.) Georges Duby: Tri reda ili imaginarij feudalizma (Zagreb, 2007); (ur.) Donji Miholjac od XI. do XX. stoljeća. Zbornik znanstvenog kolokvija (Slavonski Brod, 2010); Zavičajna čitanka. Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine (Zagreb, 2011). Uz to je objavio i 4 esejističke i prozne knjige.

Detaljna znanstvena bibliografija dostupna je na: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=216713

Karlo Beljan

Karlo Beljan je rođen 7. studenog 1986. u Karlovcu. Završio je osnovnu i srednju školu u Karlovcu. Godine 2010. diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu . Iste godine počeo je raditi na Šumarskom fakultetu kao znanstveni novak – asistent. Sudjelovao je u nekoliko seminara: 2011. – SPSS (Statistical Package for the Social Sciences) Beograd, Srbija (org.: EFI), 2011. – Doctoral Political Ecology Theory Seminar, Varaždin, Croatia (org.: EFI); 2012. – Project Management (org.; University of Zagreb, Croatia); 2012.- 1st EFI Winter Summer School; 2012.- Writing and publishing a research article (org.; University of Zagreb, Croatia); 2013.-Statistics in R (org.; Croatian Biometric Society)

Detaljna znanstvena bibliografija dostupna je na: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=327266

Krunoslav Teslak

Krunoslav Teslak rođen je 1. studenoga 1978. godine u Virovitici. Od rođenja živi u Malim Zdencima, općina Grubišno Polje, županija Bjelovarsko-bilogorska. Osnovnu školu završio je u Grubišnom Polju, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1997. godine, obranivši maturalnu radnju pod naslovom «Organizacija radilišta u pojasu nizinskih šuma». Diplomirao je 2. lipnja 2003. godine iz predmeta Uređivanje šuma s temom «Problematika definiranja boniteta s obzirom na različite razine gospodarenja prebornim šumama jele i bukve». Vojni rok odslužio je tijekom 2003/04. godine. Od 1. rujna 2004. godine zaposlen je u svojstvu znanstvenog novaka-asistenta na Zavodu za uređivanje šuma, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Disertaciju pod naslovom: „Utjecaj strukturnih i prostorno-vremenskih odrednica na planiranje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)“ obranio je 21. listopada 2010. godine i time stekao akademski stupanj doktora znanosti u području biotehničkih znanosti, znanstveno polje šumarstvo, znanstvena grana uređivanje šuma. Samostalno ili u koautorstvu objavio je 17 znanstvenih radova iz područja rasta i prirasta, uređivanja šuma te planiranja gospodarenja šumama. Voditelj je jednog nacionalnog projekta, a aktivno je sudjelovao na pet nacionalnih znanstvenih projekata te jednom bilateralnom projektu. Sudjelovao je na četiri međunarodna i 3 domaća znanstvena skupa. U znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran je na 15. sjednici Matičnog odbora za područje biotehničkih znanosti održanoj 13. srpnja 2012. godine. U razdoblju od 2004. do 2013. godine u nastavnom procesu sudjeluje kao asistent iz predmeta: Uređivanje šuma, Osnove uređivanja šuma, Uređivanje šuma posebne namjene i Šumskogospodarsko planiranje. 27. Studenoga 2013 godine izabran je u znanstveno – nastavno zvanje docenta u području biotehničkih znanosti, polje šumarstvo, grana uređivanje šuma te je od 02. prosinca 2013. godine zaposlen kao nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno se služi engleskim jezikom. Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog lovačkog saveza i Hrvatskog biometrijskog društva.

Detaljna znanstvena bibliografija dostupna je na: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=273312

Anđelko Vlašić

Anđelko Vlašić (Slavonski Brod, 1982.) doktorirao je povijesne znanosti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2010. i magistrirao turkologiju i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. Radio je kao postdoktorski gostujući istraživač na Sveučilištu Koç u Istanbulu od studenoga 2014. do studenoga 2015. Završio je napredni tečaj turskog jezika (TÖMER, Sveučilište u Ankari, 2013.). Osvojio je nagrade za izvrsnost na preddiplomskom i diplomskom studiju turkologije. Radio je kao nastavnik povijesti u Tehničkoj školi u Požegi (2006.-2008.) i u XVI. gimnaziji u Zagrebu (2013.). Osvojio je stipendiju Vlade Republike Turske za ljetni tečaj turskog jezika u Ankari 2010., stipendiju Instituta Yunus Emre (Turska) za ljetni tečaj turskog jezika u Istanbulu 2012., stipendiju Sveučilišta Koç (Turska) za ljetni program povijesti i kulture Istanbula 2013. i stipendiju Turske zaklade za znanost (TÜBİTAK) za jednogodišnje postdoktorsko istraživanje u Istanbulu 2014.-2015. Zajedno s Oğuzom Aydemirom objavio je knjigu Tragovi osmanske kulture u Hrvatskoj / Traces of Ottoman Culture in Croatia (Denizler Kitabevi, Zagreb – Istanbul, 2015.). Autor je nekoliko znanstvenih i stručnih radova na temu političke i kulturne povijesti Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću, jugoslavensko-turskih odnosa u 20. stoljeću te povijesti Hrvatske i posebno Slavonije pod osmanskom vlašću u 16. i 17. stoljeću. Istraživao je u Osmanskom arhivu Predsjedništva Vlade Republike Turske u Istanbulu, u Republičkom arhivu Predsjedništva Vlade Republike Turske u Ankari, u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i u Arhivu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Detaljna znanstvena bibliografija dostupna je na: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=340373

Milan Vrbanus

Milan Vrbanus rođen je 1. lipnja 1970. godine u Osijeku. Studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb završio je 1996. godine. Radio je od 1. rujna 1996. do 15. siječnja 1998. godine kao kustos u Zavičajnom muzeju u Našicama, a od 16. siječnja 1998. godine zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest, Podružnici za povijesti Slavonije, Srijema i Baranje. Magistrirao je 8. siječnja 2002. godine, a doktorirao 20. siječnja 2006. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Bavi se gospodarskom poviješću Slavonije krajem 17. te 18. stoljeće. Međutim, u dosadašnjem radu proučavao je različito arhivskog gradivo iz fondova koji se odnose na područje Slavonije (primjerice, Virovitička i Požeška županija). Osim toga radio je na objavljivanju arhivskog gradiva iz gospodarske, društvene te crkvene povijesti Slavonije od kraja 17. do 19. stoljeća. U svojim istraživanjima primjenjuje kvantitativne metode u proučavanju ekonomske strukture slavonskih kućanstava u prvoj polovini 18. stoljeća.

Detaljnija znanstvena bibliografija objavljena je na: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=225735

Dinko Župan

Dinko Župan rođen je 2. ožujka 1970. u Osijeku. Godine 1997. diplomirao je filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija uređivao je časopis studenata filozofije „Čemu“. Nakon završenog studija radio je u osnovnoj školi u Belišću kao učitelj povijesti. U siječnju 1998. počeo je raditi u Podružnici Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. Magisterij znanosti stekao je na Odsjeku povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2002. godine. Naslov magistarskog rada bio je „Pučko školstvo u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića“. Tijekom 2002. godine bio je organizacijski tajnik međudržavnog znanstvenog skupa Hrvatsko-mađarski odnosi 1102-1918. održanog u listopadu u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo 35 povjesničara iz Hrvatske i Mađarske. Doktorski rad pod naslovom „Obrazovanje žena u Banskoj Hrvatskoj 1868.-1918.“ obranio je 2006. na Filozofskom fakultetu u Zagreb. Tijekom 2008. godine kao organizacijski tajnik radio je na pripremi i realizaciji znanstvenog skupa o Andriji Torkvatu Brliću. Školske godine 2008./09. na doktorskom studiju Hrvatskih studija predavao je izborni predmet „Poststrukturalistički pristup povijesti“, a tijekom školske godine 2009./10. izborni predmet „Postmodernizam i historiografija“. The main area of his research works is the history of education and cultural history in Croatia from the end of the 18th to the beginning of the 20th century. Glavna područja njegova znanstvenog interesa jesu povijest obrazovanja i kulturna povijest u Hrvatskoj od kraja 18. stoljeća do početka 20. stoljeća. Godine 2013. objavio je knjigu Mentalni korzet: Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868-1918), Osijek-Slavonski Brod, 2013.

Detaljna znanstvena bibliografija dostupna je na: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=225623