Predavanje Roberta Skenderovića u Hrvatskom plemićkom zboru

U ponedjeljak, 26. ožujka 2018., u 18:30 u prostorijama Hrvatskoga plemićkog zbora u centru Zagreba, na adresi Teslina ulica 13/1, voditelj projekta dr. sc. Robert Skenderović je u svojstvu znanstvenika s Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, održao predavanje pod naslovom “ZNANJEM DO ODRŽIVOG RAZVOJA – ODNOS VLASTELINA PREMA UPRAVLJANJU ŠUMAMA U TROJEDNICI”.

Sažetak predavanja dr. sc. Roberta Skenderovića:

Porast stanovništva, urbanizacija i povećanje gospodarske aktivnosti ugrozili su europske šume u ranome novom vijeku. Od tada se u mnogim europskim državama pojavljuju prve odredbe kojima vlasti nastoje regulirati eksploataciju drvne građe i tako sačuvati šumski fond. Kontinentalna Hrvatska obilovala je šumama, a zbog slabe naseljenosti i sporog procesa urbanizacije problem eksploatiranja šumskog fonda zapravo nije postojao sve do 19. stoljeća. Ipak, već u 18. stoljeću stvara se zakonodavni okvir održivog upravljanja šumskim resursima, a u isto vrijeme započinje i organiziranje šumarske službe. Druga polovica 18. stoljeća vrijeme je i kada se hrvatsko-slavonski plemići-vlastelini sve više počinju zanimati za unaprjeđivanje gospodarenja na njihovim vlastelinstvima. U razdoblju druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća vlastelini su zbog konjunkture žitne trgovine nastojali unaprijediti ratarsku proizvodnju na alodijima. Polovicom 19. stoljeća žitna trgovina gubi privlačnost zbog konkurencije američkog i ukrajinskog žita, ali tada se zbog izgradnje željezničke mreže otvara prilika za sudjelovanje u trgovini drvnom građom. Kvalitetno drvo iz Hrvatske i Slavonije bilo je vrijedna roba na europskom tržištu. Naročito je velik interes vladao za tzv. „slavonski hrast“. Dotad gotovo netaknute hrastove šume našle su svoje tržište, a naprednija tehnologija sječe i transporta drvne građe omogućavala je velike kapacitete proizvodnje. Eksploatacija drvne građe bila je velika, ali je ipak bila nadzirana. U tome su veliku ulogu imali hrvatski šumarski stručnjaci i hrvatsko-slavonski vlastelini koji su tijekom 19. stoljeća učili kako na poduzetnički način voditi vlastite zemljoposjede. Uočljivi su brojni tadašnji primjeri u kojima su vlastelini zapošljavali šumarske stručnjake koji su organizirali održivu vlastelinsku eksploataciju drvne građe. Neki od tih šumara bili su najodličniji stručnjaci, istaknuti voditelji hrvatsko-slavonskog šumarskog „stališa“, pravi inovatori i znanstvenici. Među njima najpoznatije je ime Adolfa Danhelovskog, ravnatelja imanja i šumarnika svih dobara obitelji Prandau.

Poveznica na sadržaj predavanja i informacije o gostu izlagaču:

http://plemstvo.hr/Datoteke/HPZ%20-%20poziv%20ozujak.pdf

plemstvo.hr1920