Izlaganja projektnih istraživača na Petom kongresu hrvatskih povjesničara u Zadru, 5-8. listopada 2016.

U organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Sveučilišta u Zadru je od 5. do 8. listopada 2016. godine u Zadru održan Peti kongres hrvatskih povjesničara, na kojem su sudjelovali i projektni istraživači Robert Skenderović i Anđelko Vlašić svojim prezentacijama s temom koja ulazi u okvir projekta “Od prašuma do oranica. Povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća”.

Robert Skenderović održao je izlaganje pod naslovom “Interpelacije zastupnika u Saboru Trojedne kraljevine o sukobima seljaka i vlastelina oko šuma 1860-ih godina”, a Anđelko Vlašić održao je izlaganje pod naslovom “Kriza Osmanskog Carstva u 17. stoljeću i njezin odraz u hrvatskim zemljama”.

Sažetak izlaganja voditelja projekta Roberta Skenderovića:

Interpelacije zastupnika u Saboru Trojedne kraljevine o sukobima seljaka i vlastelina oko šuma 1860-ih godina

Više interpelacija, prijedloga i molbi saborskih zastupnika 1860-ih godina svjedoči o sukobu seljaka i vlastelina oko šuma, kao i o krizi mnogih seljačkog posjeda koja je nastala nakon ukidanja feudalnih odnosa 1848. godine. Pitanje korištenja šume bilo je za svakog seljaka vrlo važno u upravljanju svojim seljačkim gospodarstvom. Nakon ukidanja feudalnih odnosa mnogi su vlastelini zauzeli stav da su njihove šume dio alodijalnog posjeda te da seljaci za njihovo korištenje moraju platiti. Novi veliki trošak pogodio je seljake koji su ionako imali uglavnom male i ekonomski vrlo nerazvijene posjede. Brojni primjeri sukoba na vlastelinstvima i rasprava u Saboru pokazuju da se radilo o vrlo ozbiljnom gospodarskom problemu koji je pogodio seljaštvo u svim županijama. Iako je ova tema već prije prepoznata kao važan dio gospodarske povijesti Hrvatske, razvoj novih disciplina (poput povijesti okoliša) daje mu novo značenje i traži nove pristupe. Interpelacije su posebice važne kao povijesni izvori zato jer daju vrlo strukturiran pregled problema i činjeničnog stanja pa znatno pomažu u razumijevanju samog problema sukoba seljaka i vlastelina oko šuma. Posredno, opsežna povijesna građa koja je nastala na temelju sudskih parnica i pritužbi vlastima bogat je izvor za proučavanje stanja šuma u mnogim krajevima Hrvatske.

Sažetak izlaganja suradnika na projektu Anđelka Vlašića:

Kriza Osmanskog Carstva u 17. stoljeću i njezin odraz u hrvatskim zemljama

U modernoj historiografiji, kako svjetskoj tako i domaćoj, duboko se uvriježio stav da je Osmansko Carstvo od sredine 16. stoljeća pa sve do svojeg raspada 1923. proživljavalo duboku političku, društvenu i gospodarsku krizu. Taj je stav toliko snažno ukorijenjen da se o njemu može naći spomena u gotovo svim knjigama i člancima koji barem ovlaš spominju posljednja stoljeća osmanske povijesti. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća povela se rasprava o opravdanosti korištenja izraza „kriza“ i „opadanje“ za to razdoblje osmanske povijesti, a naročito za 17. stoljeće. Radovi osmanističkih povjesničara u posljednjih desetak godina podigli su spomenutu raspravu na razinu opće usuglašenosti u stavu da Osmansko Carstvo u 17. stoljeću nije propadalo, nego da je prolazilo kroz društveno-gospodarski preobražaj koji je imao svoje uspone i padove. Jedan od istaknutijih aspekata toga procesa bila je decentralizacija i promjena odnosa između centra i periferije Carstva. Cilj izlaganja jest razjasniti koliki je bio utjecaj spomenutog preobražaja na sjeverozapadnu periferiju Carstva, odnosno na hrvatske zemlje u 17. stoljeću, kroz promjene u funkcioniranju onovremene lokalne osmanske vlasti. Poznato je da su spomenute promjene utjecale na pogoršanje položaja nemuslimanskog stanovništva putem povećanja poreznog opterećenja. Osim toga, lokalno je stanovništvo koristilo često pokretalo pobune s ciljem popravljanja svojeg položaja, a pri pobunama su veliku ulogu odigrale guste slavonske šume, u kojima su se krili pobunjenici, razbojnici i svi drugi elementi stanovništva koji su željeli izbjeći kontroli osmanskih vlasti. Među ostalim se pokušava dati odgovore na pitanja kako su se promijenili odnosi centra i periferije na primjeru hrvatskih zemalja, kako je nesigurnost uzrokovana naglim vojnim porazima u posljednja dva desetljeća 17. stoljeća utjecala na društveno-gospodarske odnose itd.

Osvrt na Peti kongres hrvatskih povjesničara: http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=236057

Otvorenje Petoga kongresa hrvatskih povjesničara: https://www.youtube.com/watch?v=Pu6RSroICH4

Intervju s predsjednikom Organizacijskog odbroa Kongresa: http://historiografija.hr/news.php?id=3655