Ciljevi

Namjera je ovog projekta utvrditi razmjere čovjekova utjecaja na šume u Slavoniji u razdoblju od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća, te utvrditi važnost i nužnost toga procesa za opću modernizaciju Slavonije, pogotovo u vrijeme izrazite industrijalizacije i urbanizacije u drugoj polovici 19. stoljeću. Središnji cilj projekta je odgovoriti na pitanje koliki su šume stvarno bile kapital u gospodarskom smislu, tko je tim kapitalom raspolagao i kako je taj kapital ulagan u javno dobro, odnosno kako je pretvaran u društveni i kulturni kapital.

Srednji i rani novi vijek predstavljaju razdoblje u kojem ljudska aktivnost nije u velikoj mjeri utjecala na šumske prostore, kako zbog relativne malobrojnosti stanovništva tako i zbog slabih tehničkih mogućnosti eksploatacije drvne građe. Stoga će istraživanja razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka biti usmjerena na kulturno-antropološke i gospodarske aspekte odnosa prema šumama. Središnji dio istraživanja bit će usmjeren na 19. stoljeće jer je u tome stoljeću trajala najdinamičnija faza eksploatacije slavonskih šuma i zato jer je ta velika gospodarska dinamika izazvala velike društvene promjene. Istraživanja toga razdoblja obuhvatit će: utvrđivanje velikih šumskih kompleksa koji su eksploatirani u to vrijeme, utvrđivanje vlasništva nad tim kompleksima i načina eksploatacije, utvrđivanje vrijednosti proizvodnje i trgovanja drvnom građom, utvrđivanje prihoda vlasnika i trgovaca drvnom građom te ulaganje njihovih prihoda u različite kulturne i društvene investicije. U ova istraživanja će biti uključeni i šumarski znanstvenici koji će istraživati biotehnološku dimenziju i ekološke posljedice krčenja velikih šumskih područja. Pri tome u istraživanju će se posebna pažnja usmjeriti na komparativnu analizu sustava upravljanja privatnog vlasništva vlastelina nad šumama u civilnoj Slavoniji i vlasništva krajiških imovinskih općina na prostoru razvojačene Vojne krajine.

Rezultati istraživanja pružit će dosad najcjelovitiji uvid u povijest odnosa čovjeka i šuma u Slavoniji u promatranom razdoblju. Ti rezultati koristit će boljem razumijevanju procesa antropizacije slavonskog prostora i nestanka velikih šumskih prostranstava te procesa i važnosti pretvaranja prirodnog kapitala u društveni i kulturni kapital.

Rezultati će biti ostvareni kroz sljedeće aktivnosti: izrada web stranice s interaktivnim zemljovidom eksploatacije šumskih kompleksa, organiziranje radionice o povijesnim izvorima, objavljivanje knjige povijesnih izvora za povijest šuma, organiziranje znanstvenog skupa, objavljivanje zbornika radova sa znanstvenog skupa te na kraju objavljivanje knjige grupe autora o antropizaciji slavonskih šuma te objavljivanje više znanstvenih radova u domaćim i svjetskim publikacijama.

Izrada web stranice i interaktivnog zemljovida eksploatacije slavonskih šuma bit će napravljena kako bi se sve potrebne informacije i rezultati rada projekta mogli pratiti putem interneta. Interaktivni zemljovid osmišljen je kao zemljovid na kojem bi bile označeni šumski kompleksi koji su bili eksploatirani u 19. stoljeću, u vrijeme najveće eksploatacije slavonskih šuma. Na tome bi se zemljovidu mogli naći podaci o vlasništvu, vremenu eksploatacije, poduzećima koja su vršila eksploataciju te o količini i vrsti drvne građe koja je u tim šumama posječena. Taj bi zemljovid bio vrlo koristan za mnoge korisnike – povjesničare, šumarske znanstvenike, fakultete, školsku nastavu povijesti i nevladine organizacije.

Organizacija radionice za povijesne izvore o povijesti šuma bit će organizirana u suradnji povjesničara i šumarskog znanstvenika na projektu. Radionica će sadržavati tri predavanja i rad na povijesnim izvorima. Potencijalni sudionici radionice jesu svi povjesničari i šumarski znanstvenici koji žele steći i produbiti znanje o povijesnim izvorima za povijest šuma, mogućnostima njihove analize i specifičnim znanjima koja su za tu analizu potrebna.

Objavljivanje knjige povijesnih izvora za povijest šuma
Nastavno organizaciji radionice, uredit će se knjiga povijesnih izvora koja će sadržavati neke od najvažnijih izvora za povijest šuma (prvenstveno zakone o šumama) te izbor povijesnih izvora koji će korisnicima pomoći u upoznavanju s njihovom strukturom i podrijetlom radi lakšeg snalaženja u radu na arhivskog građi.

Organizacija znanstvenog skupa i objavljivanje zbornika radova sa znanstvenog skupa:
Organizacija znanstvenog skupa uključit će pozive za međunarodno sudjelovanje te će tako pružiti mogućnost razvoja međunarodne suradnje i mogućeg internacionalnog nastavka projekta. Skup će pokrivati temu povijesti slavonskih šuma, ali će uključivati i teme koje imaju potencijal komparativne analize odnosa čovjeka i šuma u Slavoniji s prilikama u drugim hrvatskim regijama i u drugim zemljama.

Objavljivanje zbornika radova autora predstavljat će završni rezultat ovog znanstveno-istraživačkog projekta. Na njemu će svi suradnici projekta sudjelovati kao autori ili suatori pojedinih poglavlja. U tim će poglavljima dali cjelovite rezultate svojih istraživanja, pa će ova knjiga predstavljati dosad najopsežniju studiju povijesti slavonskih šuma u razdoblju od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća.

Projekt će zaposliti jednog poslijedoktoranda specijaliziranog za osmansku povijest na razdoblje od dvije godine s punom plaćom koja će se financirati 60% sa sredstava projekta i 40% iz sredstava Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. Zapošljavanje poslijedoktoranda ima za cilj transfer znanja i osposobljavanje mladog znanstvenika za samostalno znanstveno istraživanje. Izbor povjesničara za osmansku povijest učinjen je zbog potreba rada Podružnice kojoj nedostaje istraživač takve specijalizacije, ali i zbog činjenice da su stručnjaci za osmansku povijest općenito deficitarni u hrvatskoj historiografiji.

U svrhu diseminacije i mogućeg nastavka projekta, suradnici na projektu će uspostaviti kontakt sa zajednicama lokalne samouprave i turističkim zajednicama, s osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovnim institucijama, sa studijima povijesti i šumarstva kao i s nevladinim organizacijama koje se bave očuvanjem prirode. Te institucije ujedno predstavljaju potencijalne korisnike rezultata naših istraživanja. Povezivanje s navedenim potencijalnim korisnicima ostvarivat će se putem web stranice projekta te kroz tv, radio i pisane medije, a u slučaju dogovora i kroz javna predavanja.