From July 3 to July 6, 2018, project members Robert Skenderović and Dinko Župan participated at the Cultural-historical Symposium Mogersdorf in Bad Radkersburg in Austria. Project leader Robert Skenderović held a presentation entitled “Uloga šuma Đakovačkog vlastelinstva u izgradnji hrvatskih nacionalnih institucija u drugoj polovici 19. stoljeća”, and project associate Dinko Župan held a presentation entitled “The Education of Foresters from Croatia in Mariabrunn (1813-1867) with Special Reference to Adolf Danhelovsky”.

Summary of the presentation held by Robert Skenderović

Tijekom 19. stoljeća hrvatske su zemlje prolazile kroz modernizacijske procese na svim razinama, pa tako i kroz proces moderne nacionalne integracije. Tijekom toga stoljeća u Trojednoj Kraljevini osnivane su brojne važne kulturne i prosvjetne nacionalne institucije. U nedostatku drugih izvora prihoda, izgradnja nacionalnih institucija u velikoj je mjeri ovisila o angažiranosti pojedinaca i o privatnom kapitalu. Među brojnim mecenama, u drugoj polovici 19. stoljeća naročito se svojim donacijama istaknuo biskup Josip Juraj Strossmayer. On je kao đakovački biskup upravljao velikim Đakovačkim vlastelinstvom, koje je u doba njegove vladavine velike prihode ostvarivalo od eksploatacije šumske građe. Njegove ogromne financijske donacije bile su naročito važne za osnivanje Zagrebačkog sveučilišta i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), dviju institucija koje su i danas stožerne institucije hrvatske znanosti, prosvjete i umjetnosti. Tako je Strossmayerovo djelovanje jedan od najbolje dokumentiranih primjera kako su tijekom 19. stoljeća šume odigrale važnu ulogu u transferu prirodnog u društveni kapital hrvatske nacije.
Biskup Strossmayer je u određenoj mjeri imao i sreće što su se njegovi nacionalni kulturni, prosvjetni i politički planovi poklopili baš s razdobljem velike konjunkture eksploatacije šumskih površina u Slavoniji. Naime, u 19. stoljeću ostvarili su se svi uvjeti za takvu konjunkturu. Europsko je tržište bilo gladno kvalitetne hrastove građe, izgradnja željezničke mreže bila je u punom jeku, slavonske su šume dotad bile gotovo netaknute, a velik broj ljudi iz raznih krajeva Austrijskog Carstva bio je spreman sudjelovati u krčenju i naseljavanju iskrčenih prostora. U eksploataciji šuma prvi su na red došli stari hrastici, šume s hrastovima starim preko 200 godina, koje je iz perspektive upravljanja šumama sve trebalo odmah posjeći. Ta je sječa starih hrastika inicijalno vlasnicima slavonskih šuma donijela ogromne novčane prihode, a biskup Strossmayer je te prihode odlučio uložiti u izgradnju hrvatskih nacionalnih kulturnih i prosvjetnih institucija.

Summary of the presentation held by Dinko Župan

The most significant Forestry School during the 19th century in the Habsburg Monarchy was situated in Mariabrunn near Vienna in the Augustinian Monastery. The school started work in 1813 and consisted of classrooms, laboratories, a botanical garden, rooms for the teachers and for the students. In 1819 the Secondary Forest School of Mariabrunn came to be the main forestry school in the Monarchy; it had the status of secondary school until 1867, subsequently developing into the Academy of Forestry. In 1872 the Academy was merged into the new the High School for Soil Cultivation in Vienna. From the start, students from all over the Monarchy attended the Forestry School in Mariabrunn and a great number of them became notable foresters. In this paper the author provides a list of students of the Secondary Forest School of Mariabrunn from Croatia, paying particular attention to Adolf Danhelovsky, using him as an example to illustrate the career of a forestry specialist educated in Mariabrunn. Adolf Danhelovsky was one of the most notable Croatian foresters in the 19th century and spent almost all his years of service as a forestry specialist at the Valpovo estate in Slavonia. Owing to Danhelovsky, the forest maintenance of the Valpovo estate was conducted according to the highest European standards, which at the beginning of the vigorous exploitation of Slavonian woodlands brought great financial benefits to the Valpovo estate.